Šta je samopotcenjivanje? Samopotcenjivanje je stav prema sebi koji proističe iz filozofije niskog samovrednovanja. To podrazumeva: Da postoje objektivni uslovi na osnovu kojih se može proceniti ljudska vrednost. Neuspeh u zadovljavanju tih uslova, osoba koristi kao dokaz da je bezvredno biće. Uspeh u zadovoljavanju tih uslova , osobi dokazuje da vredi. Tipični primeri samopotcenjivanje: Ako …
Šta je samopoštovanje? Samopoštovanje je način razmišljanja, osećanja i ponašanja koji pretpostavlja način: -da prihvatate sebe -da poštujete sebe -da verujete sebi -da verujete u sebe Kako se gradi samopoštovanje Radom na sebi, kroz sledeća podrucja: Brigom o sebi Rad na kognitivni nivo- unutrašnji govor i afirmacije za samopoštovanje Ostvarivanje ličnih ciljeva Šta dobijate Kada …
Asertivno ponašanje Asertivnost je stav i način ponašanja u bilo kojoj situaciji u kojoj treba da: -izrazite svoje osećanja -kažete ne kada nešto ne želite -zatražite nešto što želite To su vaša prava: -prava na samoodgovornost -pravo na granice -pravo na promenu mišljenja -pravo na grešku -pravo da ne znam -pravo da ne razumem Kako …
Savet psihologa protiv anksioznosti Anksioznost, strepnja, preterana zabrinutost je nešto što smo se svi u nekom trenutku suočili. Normalna anksioznost ima zaštitu funkciju. Najčešće stimuliše na konstruktivno rešenje ili pak neku promenu, koja je potrebna u tom trenutku. Patološka anksioznost je iracionalna. Nema adaptivnu funkciju. Nema konstruktivnog rešenja konflikta i flustracije. Šta treba činiti kada …
Savet psihologa protiv depresije Depresija može da izazove ili pogorša već postojeće zdravstveno stanje, na primer ankiznost ili problem sa težinom. Javlja se kod ljudi svih godina, ali većina koja boluje od depresije, nikada se ne leći. Dobra psihoterapija može da pomogne, ali i rad na sebi. Evo, kako možete sebi da pomognete u kritičnim …
Zašto ljudi ne idu kod psihologa: Tokom života svi se suočavamo sa raznim teškim situacijama. Gubitak, tuga, bol su sastavni deo života, ali ponekad nismo u mogućnosti da sami prevaziđemo krizan period ili da se izborimo sa emocijama. Ipak i dalje postoji stigma oko posete psihologu. Koji su to razlozi koje iznosimo da ne bismo …
Noćne more kod dece: Intezivni, zastrašujući snovi iz kojih se dete iznenada budi nazivamo noćnim morama. Dešavaju se u ranim jutarnjim satima. Iako se noćne more javljaju i kod odraslih, kod dece su daleko intezivnije i burnije. Dete se budi, plače, jeca, jer se seća onoga što je ružno sanjalo. Noćne more ne treba mešati …
Noćni strahovi kod dece 3: Kada su noćni strahovi kod dece u pitanju ne treba činiti sledeće: Ne gurati i terati dete da se suoči sa strahom, kada za to nije spremno. Potrebna je svakako, priprema i zajedničko učestvanje roditelja i deteta u suočavanju sa strahom. Koraci moraju biti mali, postepeni, kako ne bi došlo …
Noćni strahovi kod dece 2: Iako noćni strahovi mogu izgledati traumatično za roditelja, nema potrebe za lečenjem ako ne traju dugo. Svakako, treba pomoći detetu, što se najlakše ćini ako se prati dete kroz igru ili putem crteža. Bitno je da dete bude što manje izloženo crtanim filmovima, koji su agresivno obojeni, kao i informativnim …
Noćni strahovi kod dece Noćni strah je poremećaj spavanja i obično se javlja u REM fazi spavanja, kada je disanje ubrzano,nepravilno i plitko. Oči se pokreću brzo, a mišići postaju nepokretni. Javlja se u prvoj polovini noći i traje pet do trideset minuta, nakon čega dete nastavlja normalno da spava. Ujutru se ničega ne seća …